Партиципација во Хрватска
Manje participacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i ljekarnama
Posjet liječniku i recept jeftiniji za pet kuna
Velika većina građana ovu pogodnost neće ni osjetiti jer participaciju ionako nisu dužni plaćati svi oni koji redovito uplaćuju dopunsko zdravstveno osiguranje kod HZZO-a
ZAGREB Za svaki posjet liječniku obiteljske medicine ili za svaki podignuti recept u ljekarni, pacijenti će ubuduće plaćati pet kuna manje. Nakon pune dvije godine ovakvog režima naplate, participacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, za opću i obiteljsku medicinu, ginekologiju i dentalnu medicinu, smanjuje se s postojećih 15 na 10 kuna. U bolnicama će se i dalje plaćati isti iznosi participacije kao i dosad, koji se kreću u rasponu od 15 do 3.000 kuna.
Velika većina građana ovu pogodnost, međutim, neće ni osjetiti, jer participaciju nisu dužni plaćati svi oni koji redovito uplaćuju dopunsko zdravstveno osiguranje kod HZZO-a. U sustavu dopunskog osiguranja, prema podacima iz 2010. godine, sklopljeno je 2,1 milijun polica, što znači da u prosjeku svaki drugi osiguranik ionako nije dužan plaćati participaciju kad ode liječniku. Plaćanja participacije u zdravstvu oslobođena su i djeca do 18. godine života, kojih je u Hrvatskoj oko 800.000, te određene kategorije teških bolesnika, pa će rijetki osjetiti financijsku dobrobit od za trećinu jeftinijeg posjeta odabranom liječniku ili ljekarni.
Sniženje participacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti predviđeno je u izmjenama zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, što ih Ministarstvo zdravstva priprema radi usklađivanja s Europskom unijom. Dok će se ostale izmjene primjenjivati od 2013. godine, participacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti će se smanjiti sa 0,45 na 0,30 posto proračunske osnovice čim se zakon donese. Postojeću participaciju aktualni ministar zdravstva Darko Milinović uveo je početkom 2009. godine, u okviru svoje zdravstvene reforme. Tako su pacijenti umjesto ranijih pet kuna za svaki posjet liječniku ili recept počeli plaćati iznos od 15 kuna ili 0,45 posto proračunske osnovice. Bitno su poskupjele i participacije u bolničkim uslugama, gdje su pacijenti počeli plaćati prosječnih 20 posto troška pojedine zdravstvene usluge. Zahvaljujući većim participacijama, Milinović je u sustav dopunskog zdravstvenog osiguranja, u kojem je na početku njegovog mandata bilo oko 700.000 osiguranika, uspio privući više od dva milijuna ljudi, s tim da za dio socijalno ugroženih kategorija osiguranje plaća država.
Stare i nove participacije
posjet liječniku prije 15, prijedlog 10 kn
recept u ljekarni prije 15, prijedlog 10 kn
dnevna bolnica ostaje 25 kn
bolnička dijagnostika ostaje 50 kn
fizikalna medicina ostaje 25 kn
dan bolnice ostaje 100 kn
Širenjem kruga dopunskih osiguranika, koji su se svojim policama osigurali od nepredviđenih troškova u slučaju da im zatrebaju usluge u zdravstvu, prihodi dopunskog zdravstvenog osiguranja u prvoj su se godini primjene povećali za 230 posto, sa 500 milijuna u 2008. godini na 1,6 milijardu kuna u 2009. godini. U prvom polugodištu 2010. godine dopunsko osiguranje nastavilo je rasti, pa je HZZO na toj stavci u samo šest mjeseci ubrao nešto više od milijardu kuna, ili za 43 posto više u odnosu na godinu ranije.
S obzirom na ovakve brojke, zdravstvena blagajna neće biti na velikoj šteti zbog nižih participacija. Liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dnevno u prosjeku naplati dvije do tri participacije, što znači da će 2.400 obiteljskih liječnika u Hrvatskoj dnevno naplatiti 10 do 15 kuna manje po ordinaciji. U godinu dana, na participacijama kod liječnika obiteljske medicine bi se tako moglo naplatiti oko sedam milijuna kuna manje, što obzirom na višestruko veće prihode dopunskog osiguranja s gledišta HZZO-a predstavlja beznačajan iznos.
